27. Maj 2017

Predstavnici bošnjačke zajednice u Crnoj Gori iskazali su nezadovoljstvo zastupljenošću u crnogorskim medijima, s akcentom na javni servis. Istaknuto je da je veoma malo programskog sadržaja o Bošnjacima, da ne postoji informisanje na bosanskom jeziku, a među kadrovima u javnom servisu veoma je mali broj pripadnika ove zajednice, javlja Anadolu Agency (AA).

Na okruglom stolu pod nazivom „Bošnjaci i mediji u Crnoj Gori-realnost i perspektive“, koji je organizovalo Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, predstavljeni su i podaci monitoringa javnog servisa, sa akcentom na Bošnjake.

Suljo Mustafić, predsjednik Odbora za medije Bošnjačkog vijeća, kazao je u svom izlaganju da ono što se za sada nudi, ne može zadovoljiti potrebu manjinskih naroda, konkretno bošnjačkog, za informisanjem na vlastitom jeziku i za prezentacijom vlastitog nasljeđa u javnim medijima – državnom i lokalnim emiterima.

“Kada je u pitanju informisanje na maternjem, bosanskom jeziku, toga još nema u javnom medijskom prostoru. Sadržaji koji nam se prezentiraju, konkretno na javnom servisu, ni po obimu ni po sadržaju nijesu ono što bi moglo odgovoriti ovom zadatku. Vidljivi su određeni pomaci i za svaku je pohvalu kvalitet nekih realizovanih emisija na javnom servisu, ali to je nedovoljno. Entuzijazam i kreativnost pojedinih tv i radio autora, kojima treba odati zasluženo priznanje, ne može nadomjestiti odsustvo sadržaja, koji čine cjelinu života bošnjačkog naroda – jezika, folklora, tradicije, vjere, kulture, ali i sliku svakodnevnog života koji pulsira od Plava i Rožaja, preko Pljevalja, do Podgorice i Bara. Toga nema ni u posebnim emisijama, jer nema ni emisija, ali toga gotovo i da nema ni u ovim svakodnevnim sadržajima. Bolje reći, procenat je zanemarljiv“, kazao je Mustafić.

Postavio je pitanje, ko bi trebalo da kreira sve te sadržaje na javnom servisu.

“Vjerovatno oni koji znaju, stručno osposobljeni, kompetentni, sa potrebnim kapacitetima, znanjima i vještinama, uz to i da pripadaju bošnjačkoj nacionalnoj zajednici. Osvrnemo li se na kadrovsku strukturu, makar i letimice, vidjećemo, kao i u mnogim institucijama, odsustvo kadrova pripadnika bošnjačko-muslimanskog naroda“, poručio je Mustafić.

On je još istakao da manjinski narodi nemaju mnogo razloga da budu zadovoljni ni kako se drugi, nezavisni, privatni mediji bave njihovom realnošću.

“To počev od štampanih medija, preko televizija, do portala, preplavljeni smo, godinama već, brojnim sadržajima koji su sve, samo ne afirmacija multikulturnog, multunacionalnog i viševjerskog bića Crne Gore“, rekao je Mustafić.

Direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori Safet Kurtagić, kazao je da je medijska zastupljenost svih nacionalnih zajednica mala.

“Kako se po ovom pitanju odnose privatni mediji, to nije predmet današnje rasprave. Ali jeste kako to radi javni servis. Mislim da bi bilo neophodno da Televizija Crne Gore jedan od svojih kanala ustupi manjinskim narodima i njihovim nacionalnim zajednicama“, kazao je Kurtagić.

Jelena Jovanović iz agencije Arhimed, koja je radila monitoring emisija na prvom kanalu Televizije Crne Gore, kazala je da je zastupljenost Bošnjaka u emisijama na ovom kanalu bila 0,35 posto.

“Analiza je rađena u periodu od 1. januara do 31. marta ove godine. U analizu nisu uključene informativne emisije“, kazala je Jovanović.

(AA)

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles