Borci Armije RBiH na Igmanu: Ovdje smo odbranili državu i naš glavni grad Sarajevo

Kazao je to u razgovoru za Faktor Avdo Subašić, nosilac “Zlatnog ljiljana” i ratni zamjenik komandanta jedinice “Crni labudovi”, a danas predsjednik Udruženja koje okuplja bivše pripadnike ove jedinice. Avdo i njegovi nekadašnji saborci su došli danas na Igman kako bi prisustvovali manifestaciji “Odbrana BiH – Igman 2017” te kako bi odali počast saborcima koji su upravo na Igmanu dali svoje živote.

– Ovdje su se 1992. i 1993. godine vodile teške borbe, imali smo embargo, imali smo sukob sa jedinicama HVO-a pa smo se borili i na dvije strane. Ovdje je dosta dobrih boraca dalo svoje živote. Kada su u pitanju “Crni labudovi”, za odbranu grada Sarajeva, pa i na Igmanu, život je dalo 50 boraca. To nije malo broj – priča Subašić.

Živote za odbranu BiH su na Igmanu dale i stotine drugih pripadnika Armije Republike BiH iz svih dijelova BiH. Svojih poginulih prijatelja i saboraca se sjeća i Šaćir Mulut iz Kiseljaka, a Igman mu, kako nam je kazao, budi brojna sjećanja.

– Pamtim po lošem, brate, po borbama. Imali smo ovdje mnogo poginulih boraca. Baš ovdje nam je poginulo mnogo boraca. Sjećam se Drinjak Samira, pamtim kad je poginuo ovdje. Poginulo mi je puno jarana. Ne samo na Igmanu. Poginulo ih je i na Treskavici. I gore smo išli i skakali. Puno raje je izginulo – kaže Mulut.

Životi koji su dati za odbranu BiH na ovom mjestu, smatraju borci koji su dio rata proveli na Igmanu, nisu bili uzaludni jer je odbrana Igmana bila od ključnog značaja za odbranu BiH.

– Ovo da je palo, sve bi ti palo. Ne bi ostalo ni Sarajevo da je Igman pao. Mi smo sa puškama odbranili BiH, a oni su imali sve živo. Sve. Čak i avioni su ovdje nadlijetali jedno vrijeme. Oni su imali sve živo što treba da ubije čovjeka, ali nisu mogli proći – kazao nam je Šaćir Mulut.

Brojne uspomene, one dobre i one loše, za Igman vežu i pripadnike “Crnih labudova”.

– Mi smo ovdje došli sa područja zvorničkog ratišta i tu smo 1992. godine imali nekoliko važnih operacija. Jedna od njih je bila operacija “Jug ‘92”, u kojoj smo zauzeli ključne tačke i na taj način smo pokušali da probijemo koridor na Donjem Kotorcu i da se spojimo sa jedinicama na Dobrinji. U tim momentima su se vodile žestoke borbe. Naša jedinica je imala značajnu ulogu. Probili smo liniju, ušli u naselje Novakovići te na taj način otvorili put da se spojimo sa jedinicama na Dobrinji. Međutim, tada nismo imali jaku borbenu moć, a neprijatelj je bio i više nego dobro naoružan, te je sve i jedan “Labud” bio ranjen. Kompletna jedinica je bila desetkovana. Da se to nije desilo, već bi se tada spojili sa Dobrinjom – prisjeća se Subašić.

O značaju Igmana dovoljno govore i česte posjete rahmetli predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića.

– Formacija za koju sam ja bio zadužen je, između ostalog, bila zadužena za pratnju rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića. Kad god je izlazio na slobodne teritorije, a to je bilo svakog mjeseca od 10 do 15 dana, imao sam obavezu da sa svojom ekipom dođem, da prođemo kompletnu trasu, tako da smo mi mahom svakog mjeseca bili na Igmanu ili prolazili preko Igmana. I danas postoje snimci njegovih obraćanja borcima. Samom njegovom pojavom, kada je obilazio linije, davao je ogroman moral vojnicima i to je bilo presudno u tim teškim vremenima – kazao je za naš portal Zejd Dukmenić, komandir čete Vojne policije Crnih labudova.

Manifestacije poput ove su, smatraju naši sagovornici, ključne za čuvanje sjećanja na herojsku odbranu Igmana i BiH.

– Mi svake godine dolazimo ovdje. Sinoć smo ovdje noćili, danas smo ovdje i bit ćemo tokom cijele manifestacije. Ne daju nam djeci u školama da uče, šta je Bosna, kako se ona odbranila – kazao je Mulut, a na značaj učenja mlađih naraštaja o ratnim dešavanjima ukazuju i pripadnici “Crnih labudova”.

– Ovdje danas su došla i djeca naših boraca iz Tuzle, Olova, Kaknja, Zenica, Doboja, Zavidovića i svih drugih mjesta. Oni će imati danas šta da čuju, imat će šta da vide, imat će šta da nauče i mislim da je to najjača poruka. Razgovarao sam sa njima, pričao im o događajima sa Igmana, a oni su me tako pomno slušali. Vrlo je važno da oni saznaju šta se dešavalo na Igmanu i da sa ovog mjesta ponesu to kući – kaže Subašić.

– Prisustvo djece, onih koji su se rodili u ratu ili nakon rata, jako je značajno. Da bi baštinili ta sjećanja na odbranu BiH, u kojoj su učestvovali i njihovi očevi, vrlo je bitno da oni vide gdje su se vodile borbe na Igmanu, kako su se vodile i protiv koga. To je vrlo bitno za budućnost – dodao je Dukmenić.

Današnjoj manifestaciji “Odbrana BiH – Igman 2017” prisustvuje, prema procjenama organizatora, više od 15.000 građana, među kojima su i brojni bivši pripadnici Armije Republike BiH koji su se za odbranu domovine borili upravo na igmanskom ratištu.

(faktor)