Borba za Amir-agin han – Hteli da se spale, dobili tri infarkt

Nakon decenije borbe za povratak svoje nezakonito oduzete djedovine i odluke državne Agencije za restituciju, iz 2012. godine, da se Amir-agin han u centru Novog Pazara vrati porodici Murtezić, poznati kulturno-istorijski spomenik od početka prošle godine, i zvanično je u rukama zakonitih nasljednika.

Do trogodišnjeg zastoja u preuzimanju došlo je zbog neizvršene primopredaje između grada Novog Pazara i nasljednika Amir-aginog hana, sada je i to riješeno.

Hteli da se spale

– Boreći se za povratak svoje djedovine, članovi porodice Murtezić tri godine su proveli (i spavali) u hladnom Hanu, u nekoliko navrata bili su spremni i na samospaljivanje, jer je bilo najava da će biti silom isterani, nekoliko puta fizički su napadani, Adem je doživeo dva infarkta, Indira jedan, teška borba za oduzetu imovinu ostavila je tragove na zdravlje svih članova njihovih brojnih porodica.

I mada su radosni što su, nakon desetogodišnjeg hoda po mukama, konačno vratili svoje, Adem Murtezić i njegove sestre Indira, Senada i Senija ne znaju šta će sa Hanom, kako da ga renoviraju i kako da sačuvaju njegov orijentalni izgled, a istovremeno ga i “privedu koristi”.

Ucene tajkuna

Lokacija na kojoj se Han nalazi, površine oko osam ari, ima “neprocjenjivu vrijednost”, međutim, s obzirom da je dio baštine ovog kraja, Amir-agin han mora biti obnovljen strogo po projektima Zavoda za zaštitu spomenika kulture i ne sme se pretvarati u objekat čija bi svrha odudarala od njegovog izgleda i historijskog značaja.

Pošto je za adaptaciju, po projektu države potrebno mnogo novca, porodica Murtezić tražila je pomoć Turske razvojne agencije TIKA nadajući se da će država Turska, koja obnavlja spomenike iz osmanlijskog perioda širom Balkana i Evrope, pomoći i da Amir- agin han, koji je u 18. i 19. vijeku bio važno konačište karavana trgovaca na putu od Carigrada do Dubrovnika ponovo povratiti originalni izgled i bar dio nekadašnjeg sjaja.

Obraćali su se i drugim mogućim investitorima iz Novog Pazara, Beograda, Sarajeva, Skoplja, ali zainteresovanih još nema.

Bilo je pokušaja lokalnih tajkuna da nam han uzmu za sitne pare i tako ponište našu višegodišnju i tešku borbu za povratak djedovine. Nama su potrebni ozbiljni partneri koji će nam pomoći da najprije sačuvamo vrijedan kulturno-historijski spomenik od daljeg propadanja, a da ga potom zajedno pretvorimo u kulturni ili neki sličan kutak koji bi donosio dobit našoj porodici, našem partneru (ulagaču) i svim građanima Novog Pazara – kaže Adem.

Simbol grada

Ne znamo da li će se naša teška borba isplatiti (od Hana još nemamo nikakve koristi), ali smo sigurni da svetinju, simbol Novog Pazara, koju nam je ostavio deda Ćazim Hadžifejzović, a koju su nam prije 55 godina komunističke vlasti brutalno otele, nećemo nikome, uprkos pritiscima i “savjetima” da to učinimo, olako prepustiti.

Pozivamo sve Sandžaklije u dijaspori da nam se pridruže u obnovi Hana, da nađemo zajednički interes i vratimo mu nekadašnji izgled i sjaj – poručuje Adem Murtezić.

Mustra iz Soluna

Amir-agin han zidan je po ugledu na istoimenu građevinu koju su novopazarski trgovci vidjeli u Solunu. Izgradnja je, priča Indira Murtezić, trajala godinama, angažovani su najbolji grčki majstori i plaćeni su suvim zlatom. U prizemlju su vezivani konji, a na spratu su spavali trgovci. Od dugog puta okrepljivali su se u obližnjem Isa-begovom hamamu koji je još “ničiji” i u još lošijem stanju.

Treći u Srbiji

Amir-agin han u Novom Pazaru jedan je od prva tri objekta u Srbiji koji je Agencija za restituciju vratila zakonitim nasljednicima. Prije Hana vraćeni su hotel “Beograd” u Beogradu i Titova vila na Zlatiboru.
Rešenje o povratku Amir-aginog hana porodici Murtezić lično je uručio direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić, a povratak Hana pozdravljen je i u izvještajima Evropske komisije i drugih evropskih institucija kao dobar primer na putu Srbije ka Evropskoj uniji.

(Vestionline)