28. Septembar 2016

1

27. i 28. septembra 1993. u opkoljenom Sarajevu održan je Bošnjački sabor, na kojem su bošnjački intelektualci donijeli dvije historijske odluke: Usvojili su Deklaraciju kojom su vratili zabranjeno ime muslimanskog naroda – Bošnjak i opredijelili se za jedinstvenu državu BiH u njenim historijskim granicama te odbili podjelu BiH.

Prigodnom manifestacijom u svečanoj sali hotela Bushi u Skoplju, večeras, 23 godine nakon, 28. septembra 2016. obilježen je Dan Bošnjaka u Republici Makedoniji u organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice u Makedoniji.

Na svečanosti je promovirano jedno od prvih kapitalnih izdanja Svjetskog bošnjačkog kongresa Enciklopedija sandžačko-bošnjačke književnosti.

Pored predstavnika bošnjačkih nacionalnih, kulturnih i političkih organizacija, skupu su prisustvovali i predstavnici turskih i albanskih organizacija, te predstavnici javnih ustanova u Makedoniji.

Skup je otpočeo intonacijom makedonske i bosanske himne.

Na početku se u svojstvu domaćina obratio predsjednik BKZ u Makedoniji prof. Džemil Bektović, koji je čestitao Bošnjacima blagdan, te se zahvalio bošnjačkim intelektualcima koji su prije 23 godine i zvanično nam omogućili da sebe zovemo svojim imenom Bošnjacima, i da svoj jezik zovemo pravim imenom, bosanskim jezikom.

BKZ shodno njegovoj važnosti ovaj skup organizira već petu godinu za redom, kazao je Bektović te u nastavku svog obraćanja govorio je o historijskom kontinuitetu Bošnjaka u Makedoniji.

On je naglasio i pozvao državne organe da posebno obrate pažnju i u narednom periodu Bošnjacima omoguće nastavu na bosanskom jeziku, te kroz ispravan popis ustanoviti tačan broj Bošnjaka u Makedoniji na osnovu kojeg se Bošnjaci mogu ravnomjerno uključiti u javni život Makedonije.

Vise od 600 godina Bošnjaci egzistiraju u Makedoniji. Brojni su bošnjački velikani koji su egzistirali na tlu sadašnje Makedonije poput vakifa i utemeljitelja Skoplja Isa-bega Ishakovića, Mustafa-pase, Jahja-pase, posljednje bosanske princeze Katarine-Emina čije turbe govori da Bosna postoji 650 godina, potom Nasuh efendi Matrakčija, Alija Avdovića, te brojni aktuelni poput akademika Ferida Muhića, Fehima Huskovića i drugih, zaključio je Bektović.

U drugom dijelu skupa promocijom Eciklopedije sandžačko-bošnjačke književnosti prisutni su imali prilike slušati o svom jeziku od onih koji su najpozvaniji da o njemu govore, predsjednika Bošnjačke kulturne zajednice dr. Admira Muratovića i dr. Jahje Fehratovića – autora Prva dva toma Enciklopedije, profesora sandžačko-bošnjačke književnosti i bosanskog jezika na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru.

Dr. Admir Muratović je poručio Bošnjacima da se više nemaju razloga bojati za svoje nacionalno ime i jezik, jer Enciklopedija sandžačko-bošnjačke književnosti ih zauvijek čuva od zaborava, a kada osiguramo ime i jezik, osigurali smo i svoju matičnu državu Bosnu i Hercegovinu. Zato ne boj te se za ime Bošnjak, jezik bosanski i državu Bosnu, oni su sigurni, riječi su kojima je dr. Muratović otpočeo izlaganje.

U nastavku izlaganja on je prenio svoja iskustva i zapažanja tokom nastanka ovog kapitalnog djela te zaključaka do kojih je došao kao sudionik njegovog nastanka.

Dr. Muratović je kazao da su Bošnjaci najviše uradili u najtežim godinama. 1993. opkoljeno i ratno je Sarajevo, otmica u Sjeverinu, otmica u Štrpcima, sa druge strane pored Svebošnjačkog sabora u Bosni, u Sandžaku se osniva Mešihat, koji je osnova za osnivanje Internacionalnog univerziteta, a koji je osnova za nastanak Enciklopedije sandžačko-bošnjačke književnosti.

Na kraju se obratio i sam autor dr. Jahja Fehratovic, koji je u ime delegacije sa kojom je prisutan na skupu čestitao Bočnjacima današnji blagdan.

On se na početku prisjetio dana kada su prije 5 godina sa prisutnim intelektualcima kada su osnivali BKZ sa liderom Muftijom Zukorlićem, te podijelio radost što danas nakon 5 godina ubiraju zajedničke plodove rada.

Bošnjaci su tokom svog dugogodišnjeg bitstvovanja na tlu Makedonije, sebe i svoju kulturu ugradili u današnju Makedoniju. Zato Bošnjaci zaslužuju da im se u Republici Makedoniji daju sva prava na nacionalnom i kulturno-tradicijskom polju.

Mnogo je autora spomenutih u Enciklopediji među njima i Ahmeda Valija i njegove Askname, zbog koje smo kao narod jedni od kulturno najbogatijih naroda, kazao je dr. Fehratović.

On je potvrdio da je nastanak institucija ključan u nastanku Enciklopedije. Da na Internacionalnom univerzitetu ne postoji smjer bošnjačka književnost, sigurno toga ne bi bilo.

Dr. Fehratović je kazao da je Enciklopedijom želio da sačuva od zaborava sve kulturološke vrijednosti Bošnjaka, koje su uslijed dugogodišnjeg uništavanja kulturne baštine Bošnjaka i Sandžaka, bile na rubu zaborava.

Tokom izrade Enciklopedije, Fehratović naglašava, da je nailazio na veliku otimačinu kulturnog blaga Bošnjaka, navodeći primjere pjesama u kojima su zamjenom muslimanskih imena srpskim, otimane izvorne pjesme Bošnjaka, ali obzirom na islamsku duhovnu protkanost, nije bilo moguće potpuno izmijeniti nit pjesama. Pa je tako u nekim pjesmama bilo kako Jovo i Mara ašikuju nakon jacije namaza, što potvrđuje prethodnu tezu, kazao je Fehratović i dodao da je usmena književnost odigrala ključnu ulogu u očuvanju jezičke kulture Bošnjaka.

SANA
2 3 4

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone



Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

No more articles