Egipat – Zbog burnih političkih zbivanja u zemlji, proteklih godina smanjio se broj turista i prihod kojim se čuvalo naslijeđe.
Ostavši velikim dijelom bez prihoda od turizma i pogođen teškom ekonomskom krizom, Egipat teško štiti svoje veličanstveno kulturno-historijsko naslijeđe.
Situacija je “katastrofalna”, ocijenila je bez okolišanja Faiza Haikal, egiptologinja i profesorica na Američkom univerzitetu u Kairu.
Nakon revolucije 2011. godine, svrgavanja predsjednika Hosnija Mubaraka i potom predsjednika Mohameda Morsija 2013. godine, politička nestabilnost i prijetnja terorizma rastjerali su strane turiste.
Ministarstvo za antikvitete finansira se dijelom od prodaje ulaznica za muzeje i historijske lokalitete, dakle, od turista.
“Od januara 2011. godine (…) jako su nam pali prihodi. A to se jako odrazilo na stanje egipatskih spomenika”, rekao je ministar za antikvitete Khaled el-Enani.
Naslijeđe zahtijeva kontinuiranu zaštitu
Od prodaje ulaznica 2015. godine zarađeno je samo 38,4 miliona dolara, prema 220 miliona dolara 2010. godine, prema službenim podacima.
Istodobno, broj turista pao je s 15 miliona na 6,3 miliona na godinu, a silazni trend nastavio se i 2016. godine.
Od piramida u Gizi do hramova Gornjeg Egipta, preko crkava i islamskih zdanja, egipatsko historijsko naslijeđe zahtijeva kontinuiranu zaštitu.
“Antikviteti posvuda propadaju”, upozorava arheolog Zahi Hawass, bivši ministar za antikvitete.
“Zbog manjka sredstava, ništa se ne može restaurirati. Pogledajte kakav je jadan Kairski muzej”, rekao je, upozoravajući da egipatska Vlada nije sposobna nadoknaditi pad prihoda.
Tim više što mora platiti gotovo 38.000 djelatnika Ministarstva za antikvitete: radnike, tehničare, egiptologe i inspektore.
A to je sve teže, jer je ekonomija u padu, inflacija je jako visoka, a na tržištu vlada nestašica raznih proizvoda.
Dok se turisti ne vrate, Enani pokušava barem ublažiti štetu.
“Kako bih povećao prihode, pokušavam raditi neke dodatne stvari”, kazao je, navodeći kao primjer otvaranje Kairskog muzeja za posjetitelje noću i uvođenje novih godišnjih ulaznica kako bi se privuklo više Egipćana u posjetu arheološkim lokacijama.
Komercijalno iskorištavanje arheoloških lokacija
Dio egipatskog naslijeđa čuva se zahvaljujući donacijama mecena, arheoloških misija, stranih ili mješovitih, no to nije dovoljno da bi se pokrile sve potrebe.
Na terenu “prioritet imaju restauracije, ali neka su iskapanja prekinuta zbog manjka novca”, rekla je Haikal, priznajući ipak da “lokacije koje su na iskapanje čekale 5.000 godina mogu još pričekati.”
Većina restauracija također mora čekati.
“Najmanje što možemo učiniti jest da utvrdimo koja zdanja trebaju restauraciju i minimalno ih zaštitimo do primjerene restauracije”, rekla je.
Enani također podržava komercijalno iskorištavanje većeg broja arheoloških lokaliteta, poput grobnica Nefertari i Setija I u Luxoru, koje su nedavno otvorene za javnost.
Muzej u Malawiju, u pokrajini Minji, koji je opljačkan 2013. godine, na vrhuncu političkih nemira, također ponovo prima posjetioce.
Osim toga, Veliki egipatski muzej, ključni projekt u podnožju piramida u Gizi, u kojem će biti izložene faraonske kolekcije, trebao bi biti otvoren, barem djelomično, 2018. godine, uz podršku Japana.
Izložbe u inozemstvu
Za neke projekte Ministarstvo može dobiti i posebna sredstva, kao ove godine za Aleksandrijsku sinagogu i kršćansku crkvu Abu Mena, upisanu na UNESCO-ov spisak svjetske baštine.
“No, sve to nikada neće zamijeniti turizam”, priznaje Enani.
U očekivanju oporavka, Hawass, također savjetnik ministra, zauzima se za povećanje broja izložbi u inozemstvu.
“Zašto čuvati Tutankamona u mračnom kutku Kairskog muzeja? On može donijeti novac” i, posuđen drugim zemljama, pokrivati plaće Ministarstva za antikvitete “deset godina”, rekao je Hawass.
Izvor: Agencije
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
