Sarajevo – U sjedištu Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU), predavanje je održao akademik Asim Kurjak.
U izjavi novinarima Kurjak je kazao da znanost i religija surađuju dvije hiljade godina, ponekad se osporavajući i napadajući, a danas na višem stupnju se traži dijalog između ta dva najveća dara koja je Svedišnji dao.
“Religija je starija od znanosti, ali znanost nije nastavak religije. Obje imaju svoje ciljeve, svoje zakonitosti, svoje sljedbenike, različite su i po profilu i po težnjama”, kazao je.
Ipak, naš život je mnogo bogatiji nego što ga znanost sama može objasniti. U tom smislu znanost za mnoge od nejasnih životnih problema traži pomoć filozofije, etike, morala, prava i svakako religija. Osobito oblast početka ljudskog života traži da se, na važno pitanje kad zapravo počinje ljudski život, odgovori kombinirajući stavove filozofije, religije, znanosti i medicine.
“Znanost ne zna odgovor na to pitanje, to je primarno metafizičko pitanje. Velike religije uče, već dvije hiljade godina, da život počinje sa začećem, mi danas u postupcima izvantjelesne oplodnje znamo da tad počinje život”, navodi Kurjak.
Ali, kad ćemo taj potencijalni život (dvostanični embrion) pravno zaštititi i dati mu sva prava (a pravo na život je iznad svih drugih prava) to, ističe on, još ne zna nijedna od ovih važnih ljudskih djelatnosti.
“A to je značajno, jer ako definiramo kad počinje ljudski život, onda će pravnici stvoriti zakone koji će od tog trenutka štititi taj život. Ako je po vjerskim uvjerenjima početak života oplodnja, proces koji traje 75 sati. Koji ćemo, od tih sati, označiti početkom života ne zna znanost i prepušta to metafizici i religijama. Religije su tu dosljedne, osobito je tu napredna religija islam koja taj ljudski život štiti od 14. dana nakon oplodnje (kad počinje osobnost). Znanost i religija nikad nisu bile bliže nego u jednom tako aktualnom pitanju, kad ljudski život počinje”, naglasio je akademik Asim Kurjak.
Naglasio je da znanost pojavu tumači i uči sljedbenike da eksperimentom verificiraju svoje ideje, a religija ništa od toga ne treba. Religija ima metaforu, ima snagu ljudske riječi, ima poruke Svevišnjeg zapisane u svetim knjigama, a sljedbenike uči da slijede te dogme.
“Ali nema tu kolizije. Veliki znanstvenik Albert Ajnštajn rekao je ‘Što sam dublje u pravoj nauci, to sam bliži religiji'”, kazao je Kurjak.
Akademik Asim Kurjak je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, a u uvodnom dijelu večerašnjeg događaja govorio je i akademik Muhamed Filipović uz prisustvo i drugih znanstvenih djelatnika.
Asim Kurjak je bh. naučnik i svjetski ekspert u oblasti ultrazvučne dijagnostike. Objavio je mnogo dokemenata i knjiga, koje je uređivao ili pisao. Njegovi radovi su objavljivani u brojnim međunarodnim stručnim publikacijama.
(Fena)
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
BANU: Akademik Asim Kurjak održao predavanje “Nauka i religije o početku ljudskog života”
