Autonomija Sandžaka živi u Pljevljima

3
61
Piše: Salauhudin Fetić
Piše: Salauhudin Fetić

U povodu 20. novembra – Dan Sandžaka, u Pljevljima održan okrugli sto „70 godina ZAVNO Sandžaka“

Nacionalni kalendar Bošnjaka bilježi 20. novembar – DAN SANDŽAKA, kao poseban blagdan u povijesti Bošnjaka Sandžaka i ostalih naroda ovog prostora. Ovaj datum vezan je za jedan važan događaj u povijesti za sve Sandžaklije.

20. novembra 1943. godine u pljevaljskoj gimnaziji održana je Osnivačka skupština Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS).

Tačno 70 godina poslije, 20. 11. 2013. godine u Pljevljima, u istoj zgradi gdje je održana Osnivačka skupština ZAVNOS-a, svečanoj Sali gimnazije „Tanasije Pejatović“, upriličen je okrugli sto na temu: „70 godina ZAVNO Sandžaka“ kojeg je orgnizirala Bošnjačka kulturna zajednica u Crnoj Gori u saradnji sa Narodnim vijećem Sandžaka.

Na posebnu radost Pljevljana skupu je prisustvovao i obratio se muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić.

Izlagači na okruglom stolu bili su: dr. Mustafa Fetić, dr. Admir Muratović, dr. Šefket Krcić i Zejto Rastoder, te moderator Hazbija Kalač.

Uvodnim izlaganjem obratio se predsjednik Izvršnog vijeća Sandžaka Sead Šaćirović. On je svim građanima Sandžaka čestitao 20. novembar – Dan Sandžaka, poručivši da je autonomija Sandžaka neminovnost koja će se desiti.

Dr. Mustafa Fetić je govorio na temu „Život i djelo prvog predsjednika ZAVNOS-a Sretena Vukosavljevića“.

„Od 252 delegata koji su učestvovali u radu skupštine, imenovano je 62 člana ZAVNOS-a, 10 članova Izvršnog vijeća Sandžaka. Za predsjednika ZAVNO Sandžaka izabran je Sreten Vukosavljević, a za 3 potpredsjednika: Murad-ef. Šećeragić, Dušan Ivović i Mirko Ćuković.

U Sandžaku naročito poštovanje postaji prema Sretenu Vukosavljeviću od strane bošnjačke populacije. Sva njegova zalaganja za Sandžak kao zaokružena teritorjalno-politička cjelina govori taj veliki sociolog, Srbin, da je to za dobrobit građana Sandžaka. Odbio je potpisati podjelu Sandžaka, zbog čega je proganjan od tadašnjeg komunističkog režima. Sreten Vukosavljević će ostati nama Sandžaklijama i Bošnajcima i Srbima uzor kako se treba brinuti i zalagati za svoj narod i svoju okolinu.“ – kazao je dr. Fetić.

Dr. Admir Muratović je govorio na temu: „Autonomija Sandžaka kao okvir za sprječavanje i borbu protiv zločina i genocida“, sa posebnim fokusom na stradanja Bošnjaka.

„Želim posebno istaći mjesto i značaj Islamske zajednice u borbi za uspostavljanje autonomije Sandžaka. Interesantno je da ona počinje još 1999. godine kada jedne crnogorske novine objavljuju tekst sa naslovom ‘Muslimani ne žele autonomiju Sandžaka’ gdje se pozivaju na navodnu izjavu muftije sandžačkog Muamer-ef. Zukorlića koji u demantiju ovog pisanja kaže: ‘Nikada se nisam protivio rješavanju Sandžačkog pitanja i stvaranju autonomije Sandžaka. Uvijek ću podržavati legitimne zahtjeve ovog naroda u cilju ostvarivanja nacionalnih interesa Bošnjaka.’

Također važan momenat uključivanja Islamske zajednicu  borbu za autonomiju Sandžaka jeste usvajanje Ustava 2006. godine, kada je usvojena dekalaracija protiv tog ustava, a kada su svi oni koji su govorili da se bore za autonomiju Sandžaka potpisali zapravo cijepanje Sandžaka.“ – kazao je Muratović.

Obzirom da je za ovaj skup bilo najavljeno izlaganje Safeta Hasanagića, koji zbog zdravstvenih problema nije uspio doći na ovaj skup, pročitano je pismo koje je poslao organizatorima:

„Zahvaljujem na pozivu da učestvujem u radu okruglog stola povodom obilježavanja 70 godina  od zasijedanja ZAVNOS-a, koje će se održati 20. novembra 2013. u Pljevljima. Poziv sam primio sa oduševljenjem i željom da toga dana budem u Pljevljima i učestvujem u sjećanjima na istorijski dan kada je formiran ZAVNOS. Ovom porukom želim da Vas obavijestim da nisam u mogućnosti  da određenog dana, doputujem u Pljevlja. Sve što sam imao namjeru da saopštim na okruglom stolu, sredit ću u pisanoj formi i poslati na i organizatoru.

Ja sam bio borac, a kasnije vodni delegat u trećem bataljonu, 3. proleterske Sandžačke NOU brigade, 37. Sandžačke NOU divizije. Učestvovao sam na oslobođenju Pljevalja, 20. novembra l944. godine. Moj amidžić je Edib Hasanagić, a Hilmija Hasanagić je moj stariji brat.“

Dr. Šefket Krcić je govorio na temu „Povjesna utemeljenost autonomije Sandžaka sa posebnim osvrtom na odluke Berlinskog kongresa i osnivanja ZAVNOS-a“.

„Ova historijska ideja danas se nalazi između čekića i nakovnja, između sna i nade.“ – kazao je na početku dr. Krcić koji se u svom radu osvrnuo na tri dimenzije Sandžačkog pitanja: realnost autonomije Sandžaka, odluke Berlinskog kongresa i odluke ZAVNO Sandžaka.

„Bošnjaci u Sandžaku su izgradili brojne institucije: Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti, Bošnjačku kulturnu zajednicu, i brojne druge i stvorili značajne intelektualne krugove na čelu sa sandžačkim Raufom Denkatašem, koji je prepoznatljiv kao sandžački muftija Muamer-ef. Zukorlić. To je novi putokaz postmoderne političke autonomije Sandžaka.“ – kazao je dr. Krcić.

Zejto Rastoder je govorio na temu: „Prekogranična regija Sandžak, preduslov mira i stabilnosti“.

„Dan Sandžaka je bitan datum za Sandžaklije i Bošnjake Sandžaka, kao i Bošnjake u okruženju i široj dijaspori, pa je dobra prilika da čestitaju i mubareklišu jedan drugome ovaj blagdan. Ja koristim ovu priliku da poželim svim građanima Sandžaka sretan i berićetan Dan Sandžaka sa nadom da nam svaki naredni bude u blagostanju, miru i prosperitetu.“ – kazao je Rastoder, koji je podsjetio javnost na nedavnu izjavu premijera Crne Gore Mila Đukanovića u kojoj je kazao da je evropski put Crne Gore „njegoševski put“, te podvukao „da to nije i put Bošnjaka, već je naš put evropski put jednakosti, mira, prava, slobode i dostojanstva uz najviši stepen zagarantiranosti ljudskih prava i sloboda.“

Moderator Hazbija Kalač je na posljetku zahvalio učesnicima koji su bili na visini zadatka, koji su kroz svoja izlaganja kazali da Sandžak živi u Sandžaku, da Sandžak živi u Pljevljima, u svakom Sandžakliji.

„Građani sandžaka nedvosmisleno žele autonomiju Sandžaka. Nadamo se da će države Srbija i Crna Gora imati snage i umjeti da pronađu ključ uspjeha u evropskim integracijama i procesima na pravi način, da prevaziđu sve prepreke koje su se nagomilale svih ovih stotinak godina. Vjerujem da će umjeti i znati kako to rade ostali evropski narodi.“ – zaključio je Kalač.

Nakon obraćanja Kalač je najavio obraćanje muftije sandžačkog Muamer-ef. Zukorlića, za kojeg je u najavi kazao da je „nosilac slobode Bošnjaka Sandžaka i šireg prostora“.

Muftija je na početku Pljevljanima čestitao Dan grada i svim Sandžaklijama Dan Sandžaka.

„Zahvaljujem se Bogu koji nas je počastio da se ovdje u Pljevljima, Taslidži, u ovoj historijskoj školi prisustvujemo susretu koji odiše slobodom, dostojanstvom i ambijentom slobode izlagača da kažu ono što misle.“

Muftija se fokusirao na termin „autonomija“ u širem smislu, koji je od pojedinih političkih grupacija i pojedinih medija sataniziran kako bi bošnjački političari bježali od njega.

„Uzvišeni Gospodar je u Kur'ani Kerimu kazao, iznoseći informaciju melekima da će stvoriti čovjeka kao svog namjesnika na zemlji, ‘i poučio ga je imenima svih stvari’. Imao sam dilemu tokom studija, zašto je prva informacija o znanju bila fokusirana na znanju o imenima. Zapravo imena su srž svake nauke. Imena su formule i formulacije svega, bilo sadržine, strukture ili identiteta. Zato su vrlo važna sva imena, pa i vlastita imena. Tako po imenu i prezimenu možete saznati strukturu čovjeka, odakle dolazi, nivo njegove produhovljenosti itd.“ – kazao je Muftija govoreći u nastavku o autonomiji kao fenomenu koji proističe iz slobode svakog čovjeka, te da je treba posmatrati onakvom kakva jeste.

Muftija Sandžački Muamer-ef. Zukorlić je kazao da se pored borbe za autonomiju Islamske zajednice prema Sarajevu i Ankari podjednako bori za autonomiju Sandžaka prema Beogradu i Podgorici.

„Proteklih godina kada sam govorio o autonomiji Sandžaka u raznim intervjuima, prvo šta sam u tim razgovorima morao pojašnjavati da autonomija nije secesija te da ne zadire u temelje niti jedne države. Kao da sam preko puta sebe imao nepismene ljude. Međutim, kasnije sam shvatio da se nije radilo o nepismenosti već o tendencioznosti, jer je tu riječ trebalo satanizirati a one koji je koriste targetirati kako bi se ona sve manje koristila“ – kazao je Muftija.

U svom četrdesetominutnom inspirativnom izlaganju koje su prisutni u sali pomno pratili Muftija je ukazao da postoje razne vrste autonomije, te da ona polazi od autnomije ličnosti, preko autonomije porodice, zajednice opštine i td, poslavši poruku predstavnicima vlasti Srbije i Crne Gore da je krajnje vrijeme da prestanu Sandžak tretirati između čekića i nakovnja te da je vrijeme za rješavanje Sandžačkog pitanja dijalogom.

„Ja očekujem da ću ubrzo dobiti sagovornike za rješavanje pitanja Sandžaka i iz Beograda i iz Podgorice koji će imati kapacitet Sretena Vukosavljevića.“ – završio je svoje izlaganje Muftija.

Na samom kraju moderator Hazbija Kalač se zahvalio direktoru Gimnazije Draganu Zukoviću na ustupljenoj sali radi održavanja okruglog stola „70 godina ZAVNO Sandžaka“ u organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice u Crnoj Gori.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Pored mnogih autonomija, postoji i ekonomska autonomija.
    Uveren sam da ni Srbija ni Crna Gora ne bi imale ništa protiv da Sandžak bude “balkanska Švajcarska”
    gde bi se cela ta regija bavila proizvodnjom organski gajene halal hrane.
    Još manje bi imale protiv da se tu školuju najbolji mogući kadrovi iz oblasti ugostiteljstva i turizma,
    za sopstvene potrebe ali i za izvoz u obližnju Hrvatsku i Albaniju, ali i Kanadu, EU Emirate i Kraljevinu Saudijsku Arabiju.
    Takvi kadrovi, sa najboljim znanjem i tehnologijom bi ot tih organski gajenih halal sirovina proizvodili najbolju halal hranu za elitne hotele Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Albanije, od kafeterija do luksuznih restorana.
    Mnogi misle da je halal hrana nešto u vezi religije.
    Ustvari, halal hrana je jedan od najstarijih (posle jevrejske košer hrane) sistema bezbedne hrane.
    Najnoviji naučni američki hasap standardi, (razvijeni od strane američke NASE da zaštite astronaute od trovanja hranom), bezbedne hrane i kanadski standardi zdrave i niskokalorične hrane (borba protiv gojaznosti) su samo dopuna halal standardima.
    E, sad, šta od tih namirnica i standarda mi sve možemo da pravimo, to mora da se vidi i isproba,
    da bi se poverovalo.
    Eto vam kičme i glavnog stuba ekonomske autonomije Sandžaka.
    Use i u svoje kljuse.
    Za momenat zamislite hladnjače iz Sandžaka, koje krstare na sve strane redovno noseći halal hranu hotelima.
    Na hladnjačama, sa svih strana umetnčki ispisane reklame:
    “Stiže sandžačka Muradinova halal hrana, kao za sultana”.
    Onda spisak hotela koji imaju restoranski HALAL sertifikat, sa mojim potpisom.
    Neka se Samir Tandir, direktor agencije za sertifikaciju HALAL standarda pripremi da me prati u tom projektu.
    A Muftija da nas blagosilja i prouči odgovaraju dovu.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.